Limski zaljev

Limski je zaljev jedno od najljepših mjesta u Istri, zakonom zaštićen kao značajni krajobraz  i posebni rezervat u moru. Riječ je o potopljenoj kanjonskoj dolini u kršu sa specifičnim vegetacijskim i morskim obilježjima. Stvoren je u jurskim vapnencima, s dužinom oko 10 km, prosječnom širinom od 600 m i visinom kanjonskih strana do 150 m. Strane zaljeva su obrasle svim elementima makije crnika (Quercus ilex L.), zelenika (Phillyrea latifolia L.), planika (Arbutus unedo L.), lemprika (Viburnum tinus L.), tetivika (Smilax aspera L.), tršlja (Pistacia lentiscus L.) bjelograb (Carpinus orientalis Mill.), i crni jasen (Fraxinus ornus L.), a mikroklimatski uvjeti uzrokom su pojave submediteranske zajednice hrasta medunca (Quercus pubescens Willd.) i cera (Quercus cerris L.) Takva raznolikost vegetacije na uskom području predstavlja jedinstvenu ekološku rijetkost.

Specifična su i svojstva mora koja uvjetuju bogatstvo morske faune i flore s izuzetnim zajednicama morskog dna. Zbog mnogih pomorskih izvora-vrulja, more je smanjenog saliniteta, koji varira s godišnjim dobom i dubinom. More je manje prozirnosti nego na otvorenom što indicira bogatstvo planktona. Izražena su temperaturna kolebanja te visoka koncetracija kisika. Ova specifična svojstva uvjetuju bogatstvo morske faune i flore s izuzetnim zajednicama morskog dna. Područje je prirodno mrijestilište za neke vrste riba.

Područje je posebno poznato po uzgoju dagnji i kamenica koje se mogu probati u obližnjim restoranima.

Limski zaljev kao filmski set

Limski je zaljev sredinom dvadesetog stoljeća bio set za snimanje filmova na temu Vikinga. Godine 1964. ovdje je sniman film „Dugi brodovi“, a Limski je zaljev prikazan kao fjord zbog čega ga i danas mnogi zovi Lim fjord. Za potrebe snimanja izgrađeno je i pravo malo vikinško naselje.